Mimezis za grad knjiga

arhitekti Álvaro Siza, Carlos Castanheira, Jun Sung Kim
projekt Muzej Mimezis, Grad knjiga Paju, Južna Koreja
napisao Tadej Glažar

PDF Download: Klikni ovdje.
 

Godine 1980. udružili su se utjecajni južnokorejski izdavači u osnivanju velike izdavačke zajednice koja je trebala realizirati podizanje Grada knjiga Paju, otprilike 40 kilometara sjeverno od Seoula. Jedan od važnijih ciljeva pri planiranju grada, koji su 1999. godine koncipirali Seunh Hchioh Sang, Florian Beigel, Kim Jong Kyu, Kom Young Joon i Min Hyun Sik, bila je briga o javnom interesu. Ideja novoga grada predvidjela je kvalitetnu autorsku arhitekturu, uza sudjelovanje i brojnih europskih arhitekata. Urbanistički i arhitektonski koncepti temeljili su se na ekološkom pristupu koji je uspostavio sklad između izdavačke industrije i kulturne uloge knjige, kao i svega što je s njom povezano u našem životu. Pri planiranju grada bilo je potrebno voditi računa o tome kako zadržati karakter močvarnoga riječnog krajolika na površini od 1,5 milijuna četvornih metara. Strogi raster strukture urbanog tkiva prepliće se s prirodom koja se prezentira kontinuiranim trakama parkova u izvorno močvarnom pejzažu, osobito u pojasu uz rijeku. U toj su strukturi bile predviđene tri pozicije intenzivnijega urbanog sadržaja, koje bi generirale mjesta susretanja. To su trgovačko središte, središte za priredbe i kongrese većih dimenzija te manje kulturno središte, koje se manifestira u Muzeju umjetnosti Mimezis. U urbanističkom smislu posebno je zanimljiv izbor lokacije u zavoju glavne gradske avenije, pa je njegov volumen muzeja trajno prisutan u vizuri pri kretanju prema zapadnom dijelu grada. No, suprotno očekivanjima na kraju vizure ne otvara se glavno pročelje galerije, već nas dočekuje strogo pravokutno oblikovani svijetlosivi betonski zid bez otvora. Upravo zbog odsutnosti otvora i strukturiranja velikog volumena djeluje pojavnost galerije uvjerljivo pored kaotičnog niza bogato oblikovanih poslovnih zgrada u gradu pa tako u promatraču odmah pobuđuje posebno zanimanje, radoznalost.

 

 

Kad počnemo pored čistih ortogonalnih stijena kružiti oko volumena, iz pokrajnje se ulice otvara ulaz u zeleni vrt iz kojeg se ulazi u galeriju. I upravo se s te točke geometrija građevnog volumena dramatično mijenja. Kao kontrast u odnosu na ortogonalni sjeverni dio volumena, južni se dio otvara organski strukturiran s istakom ispod kojeg dolazimo do najužeg dijela i tu ulazimo u zgradu. U njenoj se unutrašnjosti, uza spretno oblikovano prirodno osvjetljenje, redaju u neprekidnom nizu izložbene i društvene prostorije. Postav stalne umjetničke zbirke bit će na prvom katu, gdje su svjetlosni uvjeti za izložene eksponate idealni zbog disperzije svjetla i sekvenci prostornog doživljavanja. Prizemlje je namijenjeno povremenim izložbama i prezentacijama koje će se održavati i u prostranoj kavani, koja se preko velikih staklenih površina povezuje s vanjskim parkom. Vješto oblikovanje volumena pomoću kontrasta između strogoga geometrijskog i mekoga organskog prisutno je u opsežnom opusu Álvara Size, kao i pri oblikovanju galerijskog i muzejskog prostora, koji poznajemo i iz muzeja Serralves ili Iberê Camargo.

 

Realizaciju muzeja preuzelo je društvo The Open Books Co., a vodi ga Hong Ji Woong, koji predstavlja jednog od najuspješnijih i kulturno istaknutih izdavača u Južnoj Koreji. Njegov interes i predanost vrhunskoj europskoj klasičnoj i suvremenoj literaturi imao je presudan utjecaj na odluku da projekt za Muzej Mimesis naruči ili od japanskog arhitekta Tadaa Anda ili od Portugalca Álvara Size. Po njegovim riječima odluka je donesena u mističnom prostoru Sizine crkve Santa Maria u gradu Marco de Canavezes u Portugalu, gdje je nadahnut kvalitetnom arhitekturom čvrsto odlučio da upravo od Size naruči projekt. Unatoč teškoćama zbog udaljenosti lokacije, Siza je prihvatio da u Južnoj Koreji realizira svoje drugo djelo uza sudjelovanje njegovih dugogodišnjih suradnika Carlosa Costanhiere i korejskog arhitekta Kima Juna Sunga. Kako bi se izbjegla naporna putovanja, koristili su velike makete u mjerilu 1 : 20, što im je omogućavalo da gotovo cijelim tijelom osjete prostore u nastajanju i promatraju pristup svjetlosti. Tako je bilo lakše donositi pravilne konačne odluke. Izgradnja i realizacija odvijale su se u tradicionalnim južnokorejskim uvjetima, koje je dakako bilo teško nadzirati. Stoga je zbog Sizine izuzetne pedantnosti i ustrajnosti na savršeno izvedenim detaljima, koji su sastavni dio cjelovite zamisli arhitektonskog djela, posve razumljivo njegovo temperamentno skiciranje i inzistiranje na popravcima dok se to savršenstvo nije postiglo prigodom njegove posljednje posjete prije otvaranja muzeja.

 

 

Muzej Mimezis se u različitim prikazima u stručnoj literaturi više puta povezuje s oblikovanjem tlocrtnog koncepta i mnogim skicama na kojima je Álvaro Siza vješto i sa strašću uobličavao tijela domaćih mačaka. Na tu je vezu, doduše već prije projektiranja korejskog muzeja, prigodom izgradnje Muzeja Serralves ukazao Sizin najbolji prijatelj arhitekt Eduardo Souto de Moura, ali ipak mislim da je u konceptu njegovih projekata primarno prisutan iznimno bogat imaginarni i racionalni svijet izgrađenog i praznog, a time upravo Álvaro Siza majstorski vlada do savršenstva.

 

P. S.  MIMEZIS: prikazivanje prirode ili ljudskih postupaka oponašanjem